Običaji
Badnji dan
Na Badnji dan, po podne, pre zalaska sunca domaćin odlazi u šumu da odseče „badnjak”. To je obično cerova grana ili šumarica. Uveče se naloži Badnjak. Kada se badnjak seče vodi se računa da po verovanju grana padne na istočnu stranu i pravo na zemlju. Dok se badnjak seče ćuti se. Pored badnjaka se uzima i slama sa kolibe. Kad se stigne kući sve se ostavlja ispred kuće uspravno uz ulazna vrata. Na Badnje veče pred samu večeru domaćica pripremi večeru, posnu, pasulj, kiseo kupus, orah, voće i to postavi na soru ili slamu na podu. Domaćin gologlav izađe napolje i uzima badnjak na desno rame i unosi ga u kuću.
Kad ulazi govori ukućanima čestitam vam „Dobro veče i Badnji dan”. Domaćica sa ukućanima odgovara i baca žito iz sita, kukuruzno zrno, a sada se bacaju orasi i bombone. Domaćin spusta u ugao sobe Badnjak i uzima granu i čarka vatru u šporetu ili peći, govoreći „koliko varnica u ognjištu, toliko stoke u toru, žita u njivi, kukuruza u košu, šljiva u voćnjaku, zdravlja u kući, sreće mir i napredak međ familijom. Zatim se unese slama i posipa po podu, deca kvoču da ima mnogo pilića. Zatim se počinje večera i pali sveća posmatra se senka koja kazuje ko će dugo od ukućana da živi.
Na sofri je umešen prigodan hleb i domaćin daje iz desne ruke čeljadi čašu sa crvenim vinom da piju da budu zdravi i rumeni ko vino. Tada se jedu orasi, posan pasulj i riba. Orasi se po verovanju više ne uzimaju posle ove večere sve do Bogojavljenja u ruke. Te večeri se ništa ne seče od hleba već se lomi rukama. Kolač koji simboliše volove se ostavlja za sutradan.
Božić
Na Božić se ustaje rano, da bi domaćin pucao iz oružja i obznanio dolazak Božića. Ko prvi u selu zapuca iz puške biće uvažen u selu jer je najvredniji. Zatim se na ražanj stavlja prase ili kakva pečenica. Na vatri se peče uz okretanje i tu se vodi računa da ne bude okretano na istu stranu ko prošle godine, da ne bi bilo pomora stoke u toru. Kad se brav ispeče domaćin ponovo puca iz puške. Tada domaćin unosi pečenje u kuću i čeljadi govori „Hristos se Rodi” a domaćica i deca odgovaraju „Vaistinu se rodi”. Domaćica zatim zahvata vodu i mesi česnicu od projina brašna. U česnicu stavlja zrnevlje, iverčić od jarma, lešnik, orah, bosiljak, list od knjige, metalni novac. Dolazi u kuću i položajnik, koji sa kapije nazdravlja sa „Hristos se rodi” a ukućani mu prinose stolicu i odgovaraju „Vaistinu se rodi”. Domaćica ga zatim časti sa kudeljicom vune, a ređe sa ispletenim čarapama. Do sada je ostao običaj da se u kuću na Božić ne ide nikud bez dogovora.
Za vreme ručka se na stolu postavljaju tanjiri, unose kašike, viljuške i postavlja se ručak. Običaj se zadržao da tada neke žene namenjuju mrtvima. Iako je Božić danradosti i Rođ
enjs Hristovog najsretniji dan. Zatim se zapali slavska sveća, prereže poskur – kolač, i lomi česnica. Komadi se dele po starešinstvu ukućana. Ko nađe paru verujeda će biti gazda do sledećegBožića. Na kraju ručka se gasi sveća vinom i ostavlja za lek jer se još veruje da se njom leči čir u stomaku. U vreme Božića sva tri dana soba se ne čisti, niti se slama diže, niti se bilo šta iz kuće izbacuje. Domaćica daje deci mešene hlebne kolače koje označavaju srp, kosu, ovce, ženska deca dobivaju kolače „guske”. Trećeg dana Božića, domaćin deo grana od Badnjaka i slamu nosi u voćnjak i kači na grane. Slamu prosipa po šljivaru da šljive rode ko pleva, po podne domaćica očisti kuću i ostatak slame nosi kokoškama u gnezdo. Najlepši je dan Božića, kad pada sneg, jer se veruje da će godina biti rodna, ako pada sneg.
Bogojavljenje
Na dan Bogojavljenja, žene odlaze po bogojavljensku vodu u manastir i tada su svečano obučene. Takva se voda čuva kao molitva do sledećeg Bogojavljenja. Ona služi kao lek za zubobolju, bolesti očiju, stomaka. Trudnice je piju kako bi se lako otvorile ko nebo na Bogojavljenje. Od jela se za Bogojavljenje kuvaju pihtije i služe se ukućani. Ova se voda od Bogojavljenja čuva kao dragocenost, jer se smatra čudotvornom.