Da pčela na ovim prostorima postoji i vrši svoju prirodnu misiju, svedoči i pronašli primerak fibule – pčele nastao još u II veku koji se čuva u kolekciji Radeta M. Obradovića. Ovaj jedinstven primerak je u listu pčelar, ovekovečio slikom i tekstom Mile Stanković pčelar iz Velikog Laola. Ovi podaci govore da je pčela prisutna vekovima u Mlavi i Homolju. Sada društvo pčelara Mlava, predvodi njen predsednik Živorad Lazić iz Trnovča, a sekretar društva je pčelar Živorad iz Petrovca, članovi su upravnog odbora društva: Siniša Jeremić, Jugoslav Tasić, Ljubiša Branković, Tihomir Ivković, Dragiša Ilić, Dobrica Đorđević i Života Karadžić. Pčelarsko društvo „Mlava“ brine i o pčelinjaku u manastirskoj porti u Vitovnici.
Ovi članovi
su potomci starih pčelara koji korene pčelarstva zvanično vuku još iz 1897. godine, kada se pčelarenje prvi put zvanično oglašava u Mlavi i Srbiji. Pčelarsko društvo ima i svoj spomenik „pčeli“ podignut u selu Kamenovu 1998. godine, otkriven je na sedmoj po redu pčelarskoj smotri. Spomenik je izliven u bronzi i težak je oko 215 kilograma, njegov arhitekta je Janko Lalić iz Laznice kod Žagubice. Jedinstveno je u Evropi, a drugo znamenje pčeli u svetu, jedino Japan ima spomenik pčeli.
Istorija pčelarstva u Vitovnici
Prva podružnica pčelara u Petrovcu je formirana 3. aprila 1938. godine u Petrovcu, a njen prvi sazivač bio je pčelar Todor Blagojević, poljoprivredni referent, o značaju pčelarstva tada je govorio Ljubomir Blagojević upravnik rasadnika, predsednik podružnice je tada postao Dragutin S. Pavlović industrijalac iz Petrovca. Za sekretara je izabran Stojan R. Stojićević opštinski pisar, Upravni odbor su izabrani: predsednik Ljubomir Todorović, potpredsednik Mika Đorđević pivar iz Petrovca, članovi su Živojin Mišić ekonom iz Kamenova, Đorđe Ivanović ekonom iz Vošanovca, Lazar Marković ekonom iz Zabrđa, Lazar Lukić ekonom iz Lopušnika, Milutin Dulkanović ekonom iz Leskovca i Živan Blagojević ekonom iz Petrovca. U nadzorni odbor društva su izabrani: predsednik Todor Blagojević, članovi Života Joksimović iz Kamenova, Ivan Dobrosavljević iz Vošanovca, blagajnik Stojan R. Stojićević, magacioner Milutin Živković iz Petrovca. Za delegata na godišnjoj skupštini Srpskog pčelarskog društva izabran je Ljubomir Todorović ekonom iz Petrovca.
U daljem prilogu o pčelarstvu i njegovom nastanku u manastiru Vitovnici govoricemo o osnivaču igumanu Metodiju – svetovno ime Života Milovanović, sveštenik šetonjski i rabrovski, kasnije prešao u monaški red i postavljen za igumana manastira Vitovnice, bio je vredan i marljiv pčelar i čovek od knjige. Uređivao je list Besednik, koji je izlazio 1902 – 1903. godine. Objavio je svoje tri knjige na temu Svete Gore i Hilandara, kao vredan pčelar sa učiteljem Jovanom P. Jovanovićem osniva Srpsko pčelarsko društvo 1897. godine. Kasnije se kao kaluđer premešta u valjevsku parohiju. Metodije je ostavio neizbrisivi trag pčelarstva u Mlavi i manastiru Vitovnici. U celosti prenosimo tekst i prilog o igumanu Metodiju i pčelarstvu objavljen u „Pčelaru“ br. 1 od 1. januara 1898.g. kao godina I. izašao u Beogradu.